Laissez-faire je politička i ekonomska ideologija koja zagovara minimalnu intervenciju vlade u ekonomiju. Izraz, koji se prevodi s francuskog kao "pusti da se dogodi" ili "pusti", sugerira da slobodna tržišta najefikasnije funkcioniraju kada se prepuste samima sebi. Ova ideologija je blisko povezana s klasičnim liberalizmom i temeljni je princip kapitalizma.
Podrijetlo ideologije laissez-faire može se pratiti sve do Doba prosvjetiteljstva u 18. stoljeću. Tijekom tog vremena, filozofi i ekonomisti poput Adama Smitha i Davida Ricarda počeli su izazivati vladajući ekonomski sustav merkantilizma, koji je uključivao snažnu regulaciju i intervenciju vlade. Tvrdili su da bi pojedinci trebali biti slobodni da slijede svoje vlastite ekonomske interese, te da bi to dovelo do većeg prosperiteta za društvo u cjelini.
Smith, u svom temeljnom djelu "Bogatstvo naroda", uveo je koncept "nevidljive ruke", sugerirajući da će se sebični postupci pojedinaca prirodno regulirati ekonomiju. Ova ideja postala je temelj laissez-faire ideologije. S druge strane, Ricardo je razvio teoriju komparativne prednosti, prema kojoj bi zemlje trebale specijalizirati proizvodnju dobara u kojima imaju prednost i trgovati za druga dobra, dalje promovirajući ideju slobodne trgovine.
Tijekom 19. stoljeća, laissez-faire ideologija postala je sve više utjecajna, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Upravo je u tom razdoblju došlo do Industrijske revolucije, što je rezultiralo neviđenim ekonomskim rastom i prosperitetom. Međutim, laissez-faire pristup također je doveo do značajne društvene i ekonomske nejednakosti, s lošim radnim uvjetima i niskim plaćama za mnoge radnike.
U 20. stoljeću, Velika depresija dovela je do ponovne procjene laissez-faire ekonomije. Mnogi ekonomisti, uključujući Johna Maynarda Keynesa, tvrdili su da je intervencija vlade bila potrebna kako bi se stabilizirala ekonomija i spriječile buduće ekonomske krize. To je dovelo do razvoja keynesijanske ekonomije, koja zagovara vladinu potrošnju i intervenciju u upravljanju ekonomijom.
Unatoč ovim kritikama, ideologija laissez-faire ostaje utjecajna i danas. Zagovornici tvrde da promiče ekonomsku slobodu i inovacije, dok kritičari tvrde da može dovesti do ekonomske nejednakosti i nestabilnosti. Ravnoteža između intervencije vlade i ekonomske slobode i dalje je središnja tema u ekonomskoj i političkoj teoriji.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Laissez-Faire pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
