Moderni liberalizam, poznat i kao socijalni liberalizam, politička je ideologija koja se pojavila krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao odgovor na industrijalizaciju i urbanizaciju do kojih je došlo tijekom industrijske revolucije. Karakterizira ga vjera u snažnu ulogu vlade u gospodarstvu i socijalnim poslovima, predanost socijalnoj državi i vjera u zaštitu građanskih sloboda i ljudskih prava.
Korijeni modernog liberalizma mogu se pratiti unatrag do doba prosvjetiteljstva u 18. stoljeću, kada su se filozofi poput Johna Lockea i Jean-Jacquesa Rousseaua zalagali za individualne slobode i prava. Međutim, tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća moderni se liberalizam počeo oblikovati kao posebna politička ideologija. Bilo je to vrijeme značajnih društvenih i ekonomskih promjena, s usponom industrijskog kapitalizma koji je doveo do povećanja nejednakosti i društvenih nemira.
Kao odgovor na te izazove, liberalni mislioci poput Johna Stuarta Milla i TH Greena počeli su se zalagati za aktivniju ulogu države u rješavanju društvenih problema. Smatrali su da država ne treba samo štititi individualne slobode, već i osigurati osnovnu razinu socijalnog i ekonomskog blagostanja za sve građane. To je označilo značajan odmak od klasičnog liberalizma, koji je naglašavao ograničenu vladu i laissez-faire ekonomiju.
U 20. stoljeću moderni je liberalizam postao dominantna politička snaga u mnogim zapadnim demokracijama. Povezan je sa širenjem socijalne države, uvođenjem sustava socijalne sigurnosti i provedbom zakona za zaštitu građanskih prava i sloboda. Ključne osobe u razvoju modernog liberalizma u tom razdoblju uključuju američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta, koji je proveo New Deal kao odgovor na Veliku depresiju, i britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa, čije su teorije o vladinoj intervenciji u ekonomiji postale vrlo utjecajne.
Posljednjih desetljeća moderni se liberalizam nastavio razvijati kao odgovor na nove društvene i ekonomske izazove. Povezan je s naporima da se riješi pitanja kao što su klimatske promjene, nejednakost prihoda i socijalna pravda. Međutim, također je naišla na kritike i s ljevice i s desnice, pri čemu su neki tvrdili da je previše usredotočena na prava pojedinca nauštrb društvene kohezije, a drugi da je previše intervencionistička i potkopava ekonomske slobode.
Unatoč ovim raspravama, moderni liberalizam ostaje značajna politička ideologija u mnogim dijelovima svijeta, oblikujući politike i rasprave o širokom spektru pitanja.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Modern Liberalism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
